U pokušaju da otkriju bezbednosne pretnje u saobraćajnoj infrastrukturi pametnih gradova, kao i da predlože korake za njihovo rešavanje, stručnjaci iz globalnog tima za istraživanje i analizu u kompaniji Kaspersky Lab (GReAT) sproveli su niz terenskih ispitivanja na određenim saobraćajnim senzorima koji sakupljaju informacije o protoku saobraćaja u gradu.
Kaspersky Lab je ovim istraživanjem dokazao da informacije koje se sakupe na ovaj način u značajnoj meri mogu biti kompromitovane. Ovi rezultati bi mogli da utiču na buduće odluke gradskih vlasti da uopšte razvijaju ovakvu saobraćajnu infrastrukturu.
Saobraćajna infrastruktura u savremenim metropolama predstavlja izuzetno komplikovan sistem koji sadrži brojne saobraćajne senzore, kamere, pa čak i pametne sisteme za upravljanje semaforima. Sve informacije koje su prikupljene posredstvom ovih uređaja analiziraju posebno određeni stručnjaci u realnom vremenu. Odluke o budućim radovima na saobraćajnoj infrastrukturi stručnjaci donose na osnovu ovih informacija. Ako su te informacije kompromitovane, to može prouzrokovati milionske gubitke za grad.
* Podaci koje prikupe saobraćajni senzori mogu biti kompromitovani sa ciljem sabotaže ili njihovog preprodavanja trećoj strani;
* Kritični podaci mogu biti modifikovani, falsifikovani, pa čak i izbrisani;
* Skupa oprema može biti uništena;
* Rad gradskih ustanova može biti sabotiran.
Bezbednosni stručnjak u kompaniji Kaspersky Lab nedavno je sproveo istraživanje na mreži saobraćajnih senzora u Moskvi koji prikupljaju podatke o protoku saobraćaja – naročito o broju vozila koja se nalaze na ulicama, njihovom modelu i prosečnoj brzini. Ove informacije se prosleđuju ka komandnom centru gradskih vlasti. Institucije odgovorne za regulaciju saobraćaja dobijaju ove informacije o koriste ih kako bi ažurirale realnu saobraćajnu mapu. Ta mapa se dalje može iskoristiti za dalju izgradnju saobraćajnica, pa čak i automatsku kontrolu semafora.
Prvi bezbednosni problem koji je otrkio istraživač odnosio se na kompaniju koja proizvodi saobraćajne senzore. Na osnovu jasno vidljivih podataka na senzorima, stručnjak iz Kaspersky Lab-a uspeo je na internetu da pronađe više informacija o tome kako uređaji funkcionišu, koji softver koriste, kao i druge korisne informacije. On je takođe otkrio da je softver koji je korišćen za interakciju sa senzorom, kao i tehnička dokumentacija, bili dostupni na veb stranici proizvođača. Zapravo, u tehničkoj dokumentaciji je do detalja bilo objašnjeno koje komande treća strana može poslati ka uređaju.
Jednostavnim prolaskom pored senzora, istraživač iz Kaspersky Lab-a uspeo je da mu pristupi putem Bluetooth konekcije budući da nije postojao nikakav proces autorizacije. Svako ko poseduje uređaj sa Bluetooth konekcijom i softver za otkrivanje lozinki mogao je da pristupi senzoru na ovaj način. Koji je bio sledeći korak u ovom istraživanju?
Pomoću softvera i tehničke dokumentacije, istraživač je mogao da analizira sve podatke koje su prikupili senzori. On je uspeo da modifikuje način na koji senzori prikupljaju nove podatke: na primer da promeni podatke tako da zabeležen model ne bude registrovan kao automobil nego kao kamion, ili da promeni prosečnu brzinu u saobraćaju. Kao posledica toga, svi novi podaci bili su lažirani i nisu mogli biti primenjeni za potrebe grada.
„Bez podataka koje prikupljaju ovi senzori analiza saobraćaja i podešavanja u transportnom sistemu grada ne bi bila moguća. Ovi senzori se u budućnosti mogu iskoristiti za kreiranje pametnog sistema za upravljanje semaforima, kao i za donošenje odluka o tipovima saobraćajnica koje treba izgraditi ili budućoj organizaciji saobraćajnih mreža u određenim delovima grada. Postojanje ovih problema ukazuje na to da rad senzora i kvalitet podataka koje oni prikupljaju mora biti precizan i stabilan. Našim istraživanjem smo ustanovili koliko je jednostavno kompromitovati podatke. Od velike je važnosti da ove probleme rešavamo sada, budući da će oni u budućnosti igrati značajniju ulogu u gradskoj infrastrukturi“, izjavio je Denis Legezo, bezbednosni istraživač u globalnom timu za istraživanje i analizu (GReAT) u kompaniji Kaspersky Lab. Kompanija Kaspersky Lab preporučuje sledeće bezbednosne mere kojima se može sprečiti sajber napad na saobraćajnu infrastrukturu:
* Uklanjanje ili sakrivanje imena proizvođača sa uređaja, budući da to može da pomogne napadačima da na internetu pronađu alate za hakovanje uređaja;
* Promenu generičkih imena uređaja i maskiranje MAC adresa proizvođača ako je moguće;
* Implementacija dvostepene autorizacije na uređajima koji imaju Bluetooth konekciju i zaštita uređaja jakim lozinkama;
* Saradnja sa bezbednosnim istraživačima kako bi pronašli i zakrpili sve postojeće pretnje.