Internet je ponovo svedok još jedne strašne priče. Osoba javnosti poznata kao Momo, koja kao avatar koristi sliku jezivog čudovišta, navodno ponovo upućuje pretnje, deli šokantan sadržaj i čak navodi korisnike na samopovređivanje. Da li ima razloga za strah? Kako zaštititi mlađu generaciju od štetnog uticaja na mreži? Počnimo sa Momovim likom – u pitanju je fotografija skulpture japanskog umetnika Keisuke Aizava (Keisuke Aizawa), koja prikazuje njegovu viziju duha, u japanskom folkloru zvanog “Ubume”. Može se reći da je skulptura prilično živopisna; njen izgled je ostavio snažan utisak na internet korisnike, koji su o njoj počeli da prave horror priče. A onda je neko odlučio da ovom strašnom stvorenju podari život u formi WhatsApp naloga pod imenom Momo, i njime počne da plaši ljude. Momo je svojim žrtvama pre nekoliko meseci slao horor slike (uglavnom unakaženih tela), tvrdeći da zna sve o njima, uključujući i njihove stvarne lokacije, i govoreći im da ukoliko kontaktiraju nekoga neće dobro proći. Momo im je ponekad upućivao i pozive - ljudi su prijavili da su čuli jezive zvukove koji uteruju strah u kosti ili ekstremno izobličen glas.
Momo je postao hype - priča koju su preuzeli mediji i blogeri, koji izmišljaju razgovore sa lažnim Momom, što doprinosi stvaranju sve većeg broja novih naloga sa jezivim avatarom. Prilike kao što je Momo prirodno privlače internet trolove, koji su takođe doprineli povećanju broja lažnih naloga.